Generalni sekretarija Vlade Crne Gore odbio je da javnosti da na uvid dokumentaciju koja sadrži podatke o troškovima za dnevnice tokom 2017. i 2018. godine. „Dan” je preko kancelarije MANS-a za pomoć novinarima tražio podatke o troškovima za dnevnice u Generalnom sekretarijatu Vlade, za sva lica u toj instituciji, što uključuje i premijera Duška Markovića i njegov kabinet, kao i ostale zaposlene službenike, kako bi saznali koliko novca je u poslednje dvije gorine trošeno u te svrhe, gdje se putovalo i kada.

U obrazloženju o odbijanju zahtjeva, koje potpisuje sekretar Dejan Medojević, navodi se da postoji pravni osnov za odbijanje pristupa informaciji i to zbog zaštite privatnosti lica kojima je novac isplaćivan. Sredstva za plaćanje dnevnica državnim funkcionerima i službenicima isplaćuju se iz državnog budžeta koji pune građani i koji po zakonu imaju pravo da znaju kako se raspolaže njihovim novcem, ko ga troši i u koje svrhe.

Generalni sekretarijat se poziva na član 29 stav jedan tačka tri Zakona o slobodnom pristupu informacijama, u kojem se navodi da se zahtjev za slobodan pristup informacijama može odbiti ako „postoji razlog iz člana 14 Zakona za ograničavanje pristupa traženoj informaciji”.

Čitanjem Zakona o slobodnom pristupu informacijama nameće se zaključak da se Generalni sekretarijat Vlade neosnovano pozvao na ovaj član u kojem se jasno navodi da organ vlasti može ograničiti pristup informaciji ili dijelu informacije, ako je to u interesu zaštite privatnosti od objelodanjivanja podataka predviđenih zakonom kojim se uređuje zaštita podataka o ličnosti, osim podataka koji se odnose na „javne funkcionere u vezi s vršenjem javne funkcije, kao i prihode, imovinu i sukob interesa tih lica i njihovih srodnika koji su obuhvaćeni zakonom kojim se uređuje sprečavanje sukoba interesa”. Isti član propisuje da se od javnosti ne mogu kriti informacije o sredstvima koja su dodijeljena iz javnih prihoda, osim kada su u pitanju socijalna primanja, sredstva za zdravstvenu i zaštitu od nezaposlenosti.

U Vladi se pozivaju i na Ustav koji u članu devet propisuje da pravni poredak čine potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava, koji su sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka i imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uređuju drugačije od unutrašnjeg zakonodavstva.

– Princip supremacije u primjeni međunarodnog prava odnosi se na konkretnu upravnu stvar te po ocjeni prvostepenog organa, on ima prednost u odnosu na domaće zakonodavstvo kojim su bliže regulisani kako oblast zaštite ličnih podataka tako i oblast slobodnog pristupa informacijama u posjedu organa vlasti – navodi se u rješenju Generalnog sekretarijata.

Organizacione jedinice Generalnog sekretarijata Vlade, između ostalih, kabinet predsjednika, kabineti potpredsjednika za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku, za ekonomsku politiku i finansijski sistem, za evropske integracije, za regionalni razvoj, ministra bez portfelja, kao i sektora za poslove izvršne vlasti, planiranje, koordinaciju i praćenje realizacije politika, kao i za poslove protokola.

M.S.

---

Neosnovano se pozivaju na Ustav i međunarodne akte
Iako se Vlada poziva na Ustav dok uskraćuje informacije od javnosti, ipak najviši pravni akt garantuje svim građanima pravo pristupa informacijama u posjedu državnih organa i organizacija koje vrše javna ovlašćenja (član 51) i predviđa da to pravo može biti ograničeno samo ako je to u interesu zaštite života, javnog zdravlja, morala i privatnosti, vođenja krivičnog postupka, bezbjednosti i odbrane Crne Gore, spoljne, monetarne i ekonomske politike. Podaci od potrošnji novca iz budžeta o dnevnicama svakako se ne uklapaju ni u jedno ustavno ograničenje.

Takođe, nije u skladu ni s međunarodnim konvencijama, uključujući Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Evropsku konvencije o ljudskim pravima, kao i Konvenciju Savjeta Evrope o pristupu zvaničnim dokumentima uskraćivanje podataka koji se odnose na potrošnju iz državnog budžeta.